Javna počast plodonosnomu djelovanju i rekordnoj posjećenosti Galerije Aluminij

Aluminij Mostar

U današnjemu izdanju Dnevnoga lista, urednica rubrike kulture Andrijana Copf, na dvije stranice, donosi podroban analitički članak o plodonosnomu radu Galerije Aluminij u Mostaru. Tekst koji odaje priznanje tomu blistavomu projektu društveno odgovornoga djelovanja Aluminija d.d. Mostar, objavljen pod naslovom U krizi smo pronašli nove načine za djelovanje u umjetnosti, i uspjeli, prenosimo u cijelosti:

Ako mislite da rekordnu posjećenost bilježe samo koncerti za široke narodne mase, a da kulturni programi ovise tek o 'incidentnim' pojavama, varate se: Galerija Aluminij u Mostaru u protekloj je godini zabilježila rekordnu posjećenost – oko 3700 posjeta, na što su u ovoj galeriji izuzetno ponosni. Imaju i razloga biti – to im je pokazatelj da su na pravom putu kada je riječ o umjetničkom programu galerije.

Taj je broj rekordan ne samo za Mostar, nego i za ovu galeriju. Godišnje se u Galeriji Aluminij postavi 15 izložbi, koje prosječno pogleda 3000 ljudi. U čemu je poveznica gospodarstva i kulture i kako kulturno obrazovati publiku, a ne podilaziti joj 'jeftinim' sadržajima, možemo vidjeti na primjeru ove galerije.

''Svaka duša je posebna, ali umjetnička je još posebnija. Kad umjetnik nešto svoje iznese na platno, a vi to stavite na zid i predočite javnosti, ja volim vjerovati da je čovjek koji je to vidio oplemenjen i da je 'napunio baterije' za taj dan ili tjedan, za nešto pozitivno u životu'' - tako o radu galerije govori predstojnik Galerije Aluminij Darko Juka. Kao sljedbenici dobrog primjera velikih europskih tvrtki, i gospodarska tvrtka Aluminij je 2000. otvorila za javnost galerijski prostor od 555 četvornih metara u središtu Mostara. Jedan prostor je zapravo podijeljen na dva dijela: s desne strane ulaza je Galerija Aluminij, prostor napravljen kako bi Mostarcima darovao vrhunska svjetska umjetnička imena, stasale umjetnike koji već imaju prepoznatljiv umjetnički pečat u puno širem prostoru nego što je ovaj naš; s lijeve strane ulaza je Klub Aluminij, koji je otvoren krajem 2004., a zamišljen je za umjetnike koji tek trebaju svoje ime promovirati u miljeu kulturno – umjetničkog likovnog izražaja.

“U posljednje vrijeme je proširena djelatnost Kluba Aluminij, pa je u posljednjih dvije godine otvorio svoja vrata za književne večeri, koncerte, dokumentarno–fotografske izložbe…, ono što se do sada nije radilo. Možemo reći da je kriza, koja nas je usporila na način da možemo dovoditi velika imena umjetnosti poput Vasilija Josipa Jordana, Stipe Sikirice, Šuteja…, otvorila način da razmotrimo neke druge mogućnosti, što se pokazalo jako uspješnim i jako je pozitivno djelovalo na nas”, kaže Juka. Kada je u pitanju posjećenost, različiti profili ljudi dolaze na različite programe: sama likovnost, odnosno umjetnička slika, nije nešto što će izazvati masovnu zainteresiranost. No, postoji određeni krug ljudi koji će svakako doći i pogledati takvu izložbu. S druge strane, dokumentarna izložba, gdje se ne traži samo umjetnička vrijednost fotografije, nego i sentimentalna, povijesno–dokumentarna vrijednost, svakako će izazvati pozornost posjetitelja kojeg zanima povijest njegovog grada. Upravo u tom dijelu masovnost–kultura, ono što odlikuje Galeriju Aluminij jest da ne podilazi publici nudeći joj sadržaje za koje se zna da će privući ogroman broj posjetitelja, a koji su upitne kvalitete, nego naprotiv: umjetnička kvaliteta u cilju duhovne nadogradnje je ono što se nikada nije dovodilo u pitanje. Uz sve to, ulaz na programe je, od samih početaka galerije, tradicionalno slobodan.

“Želimo slijediti trend koji je od samih početaka uspostavljen: Mostar darujemo, ali i u Mostar i dovodimo. Reakcija publike samo mi svjedoči ono čega sam duboko svjestan: kultura u Mostaru je usahla i to, imam dojam, u onom najopasnijem djelu, u svojoj srži, što od posljedica rata, što od nesređenosti društva, što od same financijske krize koja nas je bacila na koljena u posljednjih četiri–pet godina. Mi u svemu tome nastojimo zadržati jednu razinu i kriterij: ne želimo podilaziti prosjeku, šundu i onome što ne bi opravdalo onu nakanu po kojoj je galerija napravljena. Želimo dati prostor onima koji su vrijedni biti zapaženi i promovirati se. Pozitivna reakcija publike dala nam je dodatni poticaj da nastavimo na tom planu i mislim da u tome uspijevamo. Koliko nam mogućnosti budu dale, nastavit ćemo u tom smjeru”, kaže Juka.

Uvjeti koji umjetnici imaju na raspolaganju u ovoj galeriji čini se idealnima, pogotovo u današnjem vremenu: imaju osiguran besplatan prostor, kao i stručnu pomoć – u Galeriji vrijedno radi i akademski grafičar Zoran Zelenika, koji je u svakom trenutku spreman pomoći i osmisliti postav izložbe; tu je i tehnička pomoć pri postavljanju izložbe kao i medijska promidžba, a onoliko koliko je moguće Galerija Aluminij tiska i katalog te otkupljuje jedno ili dva umjetnička djela. Upravo izrada kataloga i otkup djela platili su 'danak' financijskoj krizi, pa se od ta dva elementa, onda kad se to mora, odustane. U galeriji su ponosni na prošlogodišnju izložbu fotografija pokojnog Ćirila Ćire Raiča koja je rađena u suorganizaciji s “Maticom hrvatskom Mostar” i koja je imala nevjerojatan odjek i bilježila posjećenost svakim danom koliko je bila otvorena. Za rekordnu posjećenost u prošloj godini ova galerija može zahvaliti i, osim spomenute Raičeve, i izložbama Hrvoja Puškarića, izložbi povodom 100 godina društva “Hrvoje”, izložbi “Zrinjski uspomene”…, jer dokumentarne fotografije izazivaju itekako veliko zanimanje publike, a i ovogodišnja im je sezona krenula vrhunskim obilježavanjem 50 godina umjetničkoga djelovanja najvećega hercegovačkog živućeg kipara Florijana Mićkovića.

“Izložba fotografija povodom 100 godina društva 'Hrvoje' pokazala je kakva je razina kulture i kulturnog djelovanja bila prije 100 godina. Izazvala je, moram priznati, osjećaj posramljenosti, kako kod nas koji smo je postavljali, tako i kod posjetitelja jer smo jednostavno prepoznali činjenicu da smo prije 100 godina, u vremenu kojeg smatramo vremenom makadama, a ne asfalta, imali plodonosnije, ustrajnije i kreativnije stvaranje, rad koji je ostavljao biljeg u tom vremenu”, kaže Juka. Danas, mimo nekog službenog događaja, teško da imamo priliku otići na neki program, a razlog, smatra Juka, nikako ne mogu biti samo financije.

“Ni sam Aluminij sada nije ono što je bio u težnji da bude mecena, kako u znanosti, tako i u kulturi, prosvjeti, školstvu, umjetnosti. Međutim, radi koliko može, pa i u ovom svom prostoru otvara vrata onoliko koliko može. Međutim, ne vidim da svi rade onoliko koliko mogu. Vladaju određena apatija i nespremnost da se prepozna vrijednost nečeg lokalnog. Nije se prije bolje stvaralo, nego nije bilo toliko mediokriteta na vlasti”, kaže Juka. Odnosno - nije bilo toliko ljudi koji ne vide da mogu pomoći nadgradnju duha u svojoj sredini.

“Nešto što je osrednje je postalo standard. Kad vidite što se sluša po kafićima, što se sluša na ulici, što je danas uzor i težnja mladima, onda čemu se nadati? Mi na neki način imamo potrebu biti tu za zajednicu u kojoj jesmo, u kojoj stvaramo. 'Velike' umjetnike dovodimo da bismo darovali Mostaru takve umjetničke događaje, 'male' da bismo im dali mogućnost da se pokažu umjetničkoj publici i krenu dalje, ali jednako tako uvijek nastojimo i donijeti nešto novo”, kaže Juka. Galerija Aluminij. umjetničkim djelovanjem doprinosi svojoj sredini, oplemenjuje je i nastoji ju duhovno nadograditi, pogotovo u trenutku stagnacije i apatije. Jer upravo je umjetnost ono što nam je danas tako nužno. Galerija je otvorena svakim radnim danom od 7 do 20 sati.

''Glasine o prodaji ove galerije nisu istinite, kaže Juka. Ni kad nam je bilo najteže, a možemo kazati da nam je možda sada najteže, nitko nikada nije spomenuo opciju prodaje Galerije Aluminij, kaže Juka. “Bilo je govora da se na neko vrijeme zamrzne rad galerije, ali, kad smo sve zbrojili, vidjeli smo da to nije neka ušteda, ali ću biti neskroman i kazati da bi to bila velika šteta za grad. Ako uzmemo da smo prošle godine imali 15 izložbi i da je u ovaj prostor ušlo 3700 ljudi, da smo to zamrznuli, tih 3700 ljudi ne bi doživjelo to što je doživjelo. To je šteta koja se ne može opravdati nekom mizernom uštedom time što smo zaključali vrata galerije”, kaže prvi čovjek Galerije Aluminij, čiji rad Uprava Aluminija, na čelu s direktorom Ivom Bradvicom, snažno podupire.

U Galeriji su izlagali akademik Miroslav Šutej, akademski grafičar i kipar Stipe Sikirica, velikani likovne umjetnosti Zlatko Prica, Vasko Lipovac, Matko Trebotić, Dubravka Babić, Munir Vejzović, Vasilije Josip Jordan, Vatroslav Kuliš, Ivan Kožarić, Želimir Ivanović, Josip Diminić, Josip Botteri Dini, potom Nikola Reiser, i brojni drugi. Istinsko je zadovoljstvo imati takvu galeriju u Mostaru kakve se ni Pariz ne bi postidio, isticali su brojni umjetnici koji su u njoj izlagali ili ju posjetili. Otkupljujući određeni broj umjetničkih djela nakon svake pojedine izložbe, stvorili su vlastitu, zavidnu zbirku vrhunskih uradaka zvučnih svjetskih imena, a otkupom djela stvorili zavidnu umjetničku zbirku.

Korporativne komunikacije